Usporedimo mitologije/Let Us Compare Mythologies, 1956.

Cohenova prva knjiga, objavljena kao uvodni svezak pjesničke biblioteke McGill Poetry Series u nakladi od oko 400 primjeraka. (Prvo je izdanje danas cijenjena rijetka knjiga čiji se primjerci prodaju za preko 1000 dolara.) Knjiga se većinom sastoji od pjesama koje je Cohen napisao kao student na McGillu. Iako je glas mlad, već je primjetno siguran, i mnoge su Cohenove stalne opsesije (ljubav, moć, religija, pjesništvo) već jasno prisutne.

Kutija sa začinima Zemlje/The Spice-Box Of Earth, 1961.

Najpopularnija i komercijalno najuspješnija Cohenova rana knjiga koja mu je utemeljila pjesničku reputaciju u Kanadi. Dok knjiga sadrži neke od njegovih najdivnijih i bogato romantičnih stihova (Posjedujući sve, Kao što magla ne ostavlja ožiljak), prisutna je također mračna podloga mnogim pjesmama, i slike smrti i nasilja oblikuju čvrsti kontrapunkt senzualnosti ljubavne poezije. Imala si ljubavnike iščitava se kao sažetak zapleta većine Cohenova opusa u 1960-ima.

Omiljena igra/The Favourite Game, 1963.

Cohenov prvi roman prilično je autobiografski “portret umjetnika u mladosti” koji odrasta u Montrealu. Većina je romana vrlo naklonjena protagonistu Breavmanu, predstavljajući njegove predodžbe svijeta u virtuoznim, romantički pisanim pasažima. Ipak, nazočan je i snažan ironijski element koji se odmiče od Breavmana i pruža okrutne prosudbe o ograničenjima njegovih međuljudskih odnosa (pogotovo prema ženama). Na kraju, prepuštanje užitku pobjeđuje ironiju, ali za dlaku.

Cvijeće za Hitlera/Flowers For Hitler, 1964.

Prva od Cohenovih samosvjesnih antiumjetničkih gesti: pokušaj, kako je sam rekao, kretanja “iz svijeta zlatnog mladića-pjesnika u hrpu govana u kojoj se nalazi pisac na prvoj liniji.” Opsjednuta slikama nacističkih koncentracijskih logora, knjiga je namjerno ružna, neukusna i konfrontacijska, odlučna da uništi predodžbu o Cohenu kao o slatkom romantičnom pjesniku. Umjesto toga, slavi propale karijere i uništene umove takvih “divnih gubitnika” poput Alexandera Trocchija, Kerenskog i čak kraljice Viktorije.

Divni gubitnici/Beautiful Losers, 1966.

Cohenov drugi (i posljednji) roman ostaje i trideset godina nakon objavljivanja jedna od najradikalnijih i izvanrednih knjiga fikcije ikad objavljenih u Kanadi. Vizionarska i opscena, duboka i ridikulozna, predivna i urnebesna, ona je najpotpunija i uznemirujuća suma ranih Cohenovih tema i opsesija. Povijest, seks, politika, religija i poezija prerastaju u zakučast ples suodnosa moći u kojem ništa ne može biti prihvaćeno kao zajamčeno osim transcendentne ljepote gubitka. To je knjiga u u kojoj se i čitatelji mogu lako izgubiti – a možda se to i Cohenu dogodilo. Zasigurno, više nikad nije bio u iskušenju da se vrati nečemu makar izdaleka sličnom.

Paraziti raja/Parasites Of Heaven, 1966.

Malena knjižica, objavljena prvenstveno da iskoristi Cohenov rastući ugled. Nedostaje joj kohezivna vizija njegovih ranijih knjiga i važna je većinom zbog prvoga objavljivanja nekolicine pjesama koje će kasnije biti potpunije ostvarene uz glazbu, posebice Suzanne.

[Napomena: Ova je zbirka skupljena od ranijih pjesma koje su ostale izvan prijašnjih zbirki; stoga je koncepcija knjige, kako ističe Scobie, bez dubljeg razloga. Cohen se nalazio u razdoblju okretanja prema glazbenoj karijeri, skladajući prvi album, i objavio je stihove nekih pjesama u zbirci da bi podebljao broj stranica. (red.)]

Izabrane pjesme 1956-1968/Selected Poems, 1956-1968 (1968)

Dobar izbor iz ranih knjiga, samo s vrlo malim revizijama, i mali izbor zanimljivih “Novih pjesama” u jednostavnijem stilu. Za ovu zbirku Cohen je dobio Guvernerovu nagradu (kanadsko najveće književno priznanje), koju je odbio.

Energija robova/The Energy Of Slaves, 1972.

Još jedan izlet u antiumjetnički način, koji inzistira da “pjesme nas više ne vole”, i označava zaglavlje svake stranice malim žiletom. Neke su pjesme lagani promašaji, ali najveći dio ove zbirke “ostario” je bolje nego kričavije Cvijeće za Hitlera. Njezin ton jetke ironije i samokritike posjeduje čistoću koja zadržava (poput žileta) svoj oštri rub.

Kavalirova smrt/Death Of A Lady’s Man, 1978.

Nakon dugog razdoblja oklijevanja, tijekom kojega je knjiga nekoliko puta bila povučena pred objavljivanje, ova verzija predstavlja seriju pjesama i proznih pjesama, gotovo sve podvostručene “komentatorskom” pjesmom istoga naslova. Upravo ova dvojnička struktura komentara (od kojih mnogi prihvaćaju jaku protivničku ulogu nasuprot svojim “originalima”) osigurava fascinantnost ovoj knjizi: Cohen pronalazi formu koja savršeno utjelovljuje sva protuslovlja, samopodjele, ironije i produktivne podvojenosti svoje pjesničke ličnosti.

Knjiga milosti/Book Of Mercy, 1984.

Iznimno predivna knjiga meditacija, molitava, psalama, kontemplativnih tekstova, koji brišu autorsko ja u pokoravanju višoj stvarnosti, koja podjednako može biti hebrejski B-g, učitelj zena i pjesnička Muza. Ključna knjiga za razumijevanje kasnije Cohenove posvećenosti samostanskom povlačenju.

Strančeva glazba/Stranger Music, 1993.

Predstavljena kao definitivna zbirka (a zasigurno najpotpuniji nabavljivi tekst Cohenove poezije i stihova za albume), ovo je na neki način njegova najčudnija i najhirovitija knjiga. Uređena od strane uredničkog kolegija, nudi drastično preispisivanje mnogih pjesama i u potpunosti prepravlja rukopise koji su sačinili Kavalirovu smrt. Esencijalna knjiga, ali ni izbliza autoritativna ili definitivna kako bi se moglo činiti.